u
Prosvjedi potpore Borisu Mikšiću
 
 

.

Boris Mikšić gradski zastupnik


Zagreb, 03. studeni 2010.

Politički program Neovisne liste Dečka s Trešnjevke za prvu izbornu jedinicu na Parlamentarnim izborima 2011.   

POLITIČKI PROGRAM:
(teze)

Obnova nacionalnog dostojanstva
Budući da su temelji nezavisnosti Republike Hrvatske udareni Domovinskim obrambenim ratom (DOR), tu promjenu treba konstatirati u preambuli novog Ustava, koji temelje hrvatske državnosti potpuno neprimjereno pronalazi u ZAVNOH-u. Odlučno,  bez odugovlačenja i dvosmislenosti založit ćemo se za revalorizaciju značaja Domovinskog obrambenog rata koji je pod stalnim obezvređivanjem iz raznih međunarodnih ustanova gotovo sveden na zločinački pothvat. Ne ćemo dozvoliti da se u raznim međunarodnim institucijama piše novija hrvatska povijest u stvaranju države, jer je Domovinski obrambeni rat bio oslobodilački, obrambeni i pošten. Nepobitna je činjenica se hrvatski narod prvi put nakon 1102. borio za svoju državu i za svoje nacionalne interese i u skladu s tim nitko nema pravo osporavati legitimna dostignuća ostvarena u tom ratu.
Osnovat ćemo Saborsko povjerenstvo koje će sveobuhvatno i detaljno razmotriti visok stupanj samoubojstava među braniteljima koje generalno treba shvatiti kao upozorenje njihovog nezadovoljstva u vođenju državnih i javnih poslova, te da je odnos prema njima i njihovom doprinosu u stvaranju države zanemaren i obezvrijeđen.

Politički sustav
Predložit ćemo donošenje novog Ustava koji odgovara hrvatskoj političkoj tradiciji i mirnodopskom razvoju zemlje.
Predložit ćemo zakon da se o svim važnijim nacionalnim političkim pitanjima odlučuje na referendumu.
Na referendumu, nakon široke javne rasprave, treba odlučiti kako politički ustrojiti državu, kao parlamentarnu ili predsjedničku Republiku.
Smanjit ćemo ovlasti predsjednika Republike i trajanje njegovog mandata na 4 godine.
Predložit ćemo da se Hrvatska u skladu s povijesnim naslijeđem regionalno ustroji na četiri regije: Slavoniju, Bansku Hrvatsku, Primorsku Hrvatsku i Dalmaciju, koje će imati široku gospodarsku autonomiju, bez prava za osamostaljenje.
Državnu administraciju dislocirat ćemo iz Zagreba u regionalna središta prema gospodarskim karakteristikama regija. Zalažemo se da Hrvatski sabor ima dva doma: Zastupnički dom i Senat regija. Zastupnički dom birat će se 2/3 s većinskih lista, a 1/3 sa stranačkih lista. Članovi Senata regija birat će se u regijama. Zastupnički dom imat će najviše 100 članova, a Senat regija 60.
Predložit ćemo novi izborni zakon po kojemu bi se zastupnici i senatori birali pretežito većinskim (pojedinci) a ne proporicionalnim sustavom (stranke), kako bi se smanjio utjecaj stranaka u političkom životu zemlje.
Dužnost zastupnika i senatora bit će čast a ne privilegija s beneficijama. Založit ćemo se za smanjivanje plaća saborskim zastupnicima i za ukidanje povlaštenih saborskih mirovina.
O podjeli na županije i općine odlučivat će regije s time da teritorijalna podjela mora biti temeljena na samoodrživosti administrativnih jedinica. Zbog toga ćemo predložiti drukčiju raspodjelu poreza, bilo njegovim prikupljanjem na lokalnoj razini s određenim postotkom za državne potrebe, bilo pravičnijom preraspodjelom državnog proračuna na opće i lokalne potrebe.

Zastupnici u Hrvatskom saboru ne će smjeti obavljati u javnim službama ni jednu drugu izbornu dužnost.

Pravna država
Donijet ćemo zakon o reviziji pretvorbe, vodeći računa o zaštiti radnih mjesta i primjerenom oporezivanju onih koji su se u njoj obogatili na račun ukidanja radnih mjesta. Zahtijevat ćemo i ispitivanje odgovornosti onih koji su prodavali dijelove nacionalnog blaga.
U državnoj i lokalnoj upravi eliminirat ćemo članstvo u političkim stranakama kao prednost pri zapošljavanju. Isto ćemo primijeniti pri članstvu u upravim i nadzornim odborima javnih poduzeća.
Objavit ćemo u cijelosti ugovore što su ih HDZ-ove i SDP-ova Vlade potpisale s Deutsche Telekomom i ukinuti monopol što ga je takvim ugovorima osigurao.
Ukinut ćemo zakon o zabrani organiziranja prosvjeda pred Saborom i sjedištem Vlade.
Ukinut ćemo pretplatu za HTV i javnu televiziju većinski financiranu iz proračuna staviti pod kontrolu javnosti, a ne političkih stranaka.

Makroekonomska politika
Snizit ćemo PDV na 19 posto.
Usvojit će se zakonodavstvo koje će osobito zaštititi ekološke prednosti Hrvatske i njezina prirodna bogatstva.
Smanjit ćemo za 10 posto na državnoj i lokalnoj razini broj uposlenih u javnim službama, te svesti broj lokalnih jedinica uprave (županije i općine)  na razumljivu mjeru, vodeći računa o samoodrživom razvoju.

Vanjska politika
Hrvatska vanjska politika zasnivat će se na očuvanju nacionalnih interesa i vodit će se u Zagrebu, a ne pod diktatom  Bruxellesa.
Otvorit ćemo široku javnu raspravu o prednostima i nedostatcima pristupanja EU, o čemu će narod odlučiti na referendumu.
Ustrajno ćemo odbiti svaku ideju Europske unije o stvaranju bilo kakve institucionalne ili funkcionalne zajednice država tzv. Zapadnog Balkana, što je i zabranjeno po postojećem Ustavu.
Sa susjednim državama, čvrsto stojeći na obrani teritorijalnog suvereniteta, riješit ćemo neriješena granična pitanja, ne prepuštajući ni jedan pedalj međunarodno priznatog hrvatskog teritorija.
 
Odnosi s iseljeništvom
Odnose s hrvatskim iseljeništvom postavit ćemo na nove temelje, polazeći od činjenice da su se Hrvati svugdje u svijetu dokazali kao vrijedni doseljenici. Vodeći računa o nacionalnoj demografskoj politici usvojit ćemo zakone koji će pospješiti i poticati povratak hrvatskih iseljenika u domovinu. Da bi iseljenici imali većeg udjela u razvitku svoje domovine omogućit ćemo dopisno glasovanje i osigurati njihovo fiksno predstavništvo u Hrvatskome saboru.
Podrzat cemo ekonomskim i drugim mjerama uključivanje uspješnih iseljenika u razvitak Hrvatske, pojednostavljujući proceduru investiranja do standarda koje primjenjuju druge zemlje sa značajnim iseljeništvom.
Predložit ćemo hrvatskom iseljeništvu osnivanje Hrvatske iseljeničke banke, uz sudjelovanje države.


Zagreb, 10. Listopad 2010.

Boris Mikšić izabran za člana nadzornog odbora Zračne luke Zagreb

boris mikšić nadzorni odbor zračne luke zagreb

Link na dokument


Zagreb, 26. veljače 2009.

Zastupničko pitanje upućeno gradonačelniku Milanu Bandiću: ZRAČNA LUKA ZAGREB

Skupština Grada Zagreba, 26. veljače, 2009. Boris postavlja zastupničko pitanje i prijedlog gradonačelniku Milanu Bandiću. Sjednicom predsjedava Predsjednica skupštine Tatjana Holjevac (desno)

Iz medija doznajemo da IGH u Europi traži partnere za gradnju Zračne luke Zagreb te da je najveće zanimanje pokazala bečka zračna luka koja je zainteresirana za suvlasništvo u zagrebačkoj po modelu koji su već primijenili na Malti. Zračna luka Beč na Malti ima 40 posto vlasničkog udjela.

Mislim da je projekt širenja Zračne luke i pronalaženja najboljeg modela i partnera posao za vlasnika, znači za grad Zagreb, grad Veliku Goricu i Vladu Republike Hrvatske.

Bečka zračna luka nema nikakav interes značajnije razvijati drugu zračnu luku udaljenu tek 300njak kilometara. Njihov interes bio bi da se zračna luka Zagreb nikad značajnije i ne razvije, ili možda tek kao sekundarna luka Beču. Bečka zračna luka će na ovaj način otkupiti konkurenciju i uništiti poslovanje zagrebačke luke.

Isti slučaj kao i sa Croatia Airlinesom. Firma već godinama posluje s gubitkom i ne razvija se brzinom kojom bi se trebala razvijati jer je zbog Lufthansinog takozvanog "sponzorstva" u Star Alliancu primorana održavati neke krajnje neprofitabilne rute. Tko ovdje vodi računa o javnom interesu, interesu Republike Hrvatske?

Jure Radić žali se na recesiju koju građevinski sektor u Hrvatskoj osjeća punim intezitetom. Pa baš sada u vrijeme recesije nije vrijeme za prodaju hrvatske imovine! Zračna luka Zagreb budući je izvor prihoda ovoj državi i ona treba ostati u vlasništvu grada i Vlade jer će se samo tako moći razvijati i biti izvor budućih prihoda.

Moj prijedlog i ujedno pitanje gradonačelniku je: zašto mi, grad Velika Gorica i Vlada ne raspišemo natječaj i ne pronađemo najboljeg partnera za dovršenje zračne luke unutar Hrvatske?

Boris Mikšić
Zastupnik Gradske Skupštine


Zagreb, 18. prosinca 2008

Zaključak o razrješenju i imenovanju članova i zamjenika članova Eko-stožera Grada Zagreba


Prijedlog gradskog zastupnika gospodina Borisa Mikšića u vezi s preimenovanjem Trga maršala Tita u Kazališni Trg
ZAKLJUČAK

I. Kristina Kružić i dr.sc. Josip Čutig razrješuju se dužnosti člana Eko-stožera Grada Zagreba.

II. Željko Habuš i Tihomir Majić razrješuju se dužnosti zamjenika člana Eko-stožera

III. Za članove Eko-stožera imenuju se:
1. Željko Habuš,
2. Tihomir Majić.

IV. Za zamjenike članova Eko-stožera imenuju se:
1. Boris Mikšić,
2. Lidija Hrastić-Novak.

Zagreb, 18. prosinca 2008.

 


Zagreb, 25. travnja 2008

Prijedlog gradskog zastupnika gospodina Borisa Mikšića u vezi s preimenovanjem Trga maršala Tita u Kazališni Trg

Prijedlog gradskog zastupnika gospodina Borisa Mikšića u vezi s preimenovanjem Trga maršala Tita u Kazališni Trg

 


Zagreb, 13. rujna 2007

27. sjednica Gradske skupštine Grada Zagreba

Temeljem izvješća "O IZVRŠENJU PLANOVA I PROGRAMA U ZDRAVSTVU I SOCIJALNOJ SKRBI"za razdoblje siječanj-lipanj 2007.god.(od mjeseca srpnja 2007.god),osvrćem se na prtojekt/aktivnost 10.koji se odnosi na prevenciju NEPRIHVATLJIVOG PONAŠANJA DJECE I MLADEŽI.

U istom se izvješću navodi kako se grad Zagreb kao metropola suočava sa problemima različitih oblika društveno neprihvatljivog ponašanja djece i mladeži. Nadalje se navodi kako su djeca u našoj sredini i vremenu izložena velikom broju rizičnih čimbenika s čijim posljedicama se ne mogu nositi sami, već bivaju sve teže opterećivani psihičkim i socijalnim disfunkcijama.Stoga je nužno tu mladu populaciju pravilno razvijati i ciljano voditi.U tu svrhu grad Zagreb poduzima mjere društvene prevencije koje se temelje na poduzimanju raznih socijalnih akcija usmjerenih na smanjenje društvene patologije.Predviđeni su slijedeći programi:

  • Program sporta
  • Program tehničke kulture
  • Program kulture
  • Socio-pedagoški programi

Isti programi realizirat će se preko raznih klubova, društava, centara i udruga.

Predlažem da se uz predviđene i pravilno osmišljene programe,koji će vjerujem biti veoma uspješni i djelotvorni, uključi program psihološko- duhovne kulture kao posebnog programa koji bi se odnosio na preventivni rad s djecom i roditeljima u svrhu poboljšanja kvalitete odnosaunutar obitelji kao i poboljšanja odnosa djece i mladih sa okolinom u kojoj žive i odrastaju.Smatram da je veoma važno pozitivno djelovat na mladu populaciju svojim vlastitim primjerom, a isto tako još je potrebnije zahvatiti i otkloniti uzroke koji su izazvali patploško ponašanje djece i mladeži.Stoga predlažem da se u rad na otklanjanju patološkog ponašanja kao i drugih problema psihološkog karaktera u djece i mladih, uključe stručne osobe s područja psihološke, psihijatrijske i duhovne znanosti.

 


Zagreb, 20. travnja 2007

Pitanje i prijedlog gradskog zastupnika gospodina Borisa Mikšića u vezi s Kulmerovim dvorima

 
strana 1
strana 2 strana 3
     

 


Zagreb, 13 rujan 2006

Zastupnički prijedlozi

Prijedlog za uvođenje Car sharing usluge u gradu Zagrebu

     
Prijedlozi kluba zastupnika Nezavisne liste Borisa Mikšića

 


Zagreb, 13 srpanj 2006

Zastupničko pitanje

Prije otprilike 5 godina osnovano je poduzeće PUTO (pokretni uređaj za termičku obradu) u 70% vlasništvu Čistoće. Između ostalog odlukom tadašnjih gradskih vlasti zbrinjavao se infektivni otpad iz bolnica i zdravstvenih ustanova. Bilo je to jedino postrojenje takve vrste u Hrvatskoj, a za rad je dobilo sve potrebne dozvole i certifikate.

Nakon požara u skladištu PUTA prestao je proces zbrinjavanja infektivnog otpada te se godišnje za njegovo zbrinjavanje u Beču troši 100 mil Eura.

Zanima me tko je donio takvu odluku da se otpad izvozi u Beč i zašto gradsko poduzeće, sada podružnica Čistoće, ne uprihodi ovaj posao u PUTU te zarađeni novac ne uloži u dekontaminaciju Jakuševca i zaštitu okoliša na Jakuševcu?

Boris Mikšić

 


Zagreb, 28. lipnja 2006

Zahvala na suradnji, međusobnom uvažavanju i političkoj toleranciji, Tatjana Holjevac, lipanj 2006

Zahvala na suradnji, međusobnom uvažavanju i političkoj toleranciji, Tatjana Holjevac, lipanj 2006


Zagreb, 17. svibnja 2006

Konstruktivan doprinos radu u gradskoj skupštini

Nastojeći dati što kvalitetniji doprinos u radu gradske skupštine zastupnici Nezavisne liste Borisa Mikšića pokušavaju konstruktivnim prijedlozima i raspravama odmaknuti se od politikantskih obračuna i rasprava. Vraćanje u prošlost i prepucavanja tko je i koliko napravio za Zagreb nažalost vrlo se često može čuti u skupštinskim raspravama.

Začahureni u stranačkim rovovima i sputani stranačkom stegom zastupnici političkih stranaka nemaju sluha i slobode za samostalne odluke i mišljenja. Zbog toga je premalo kvalitetnih programa i pozitivnih pomaka koji bi mogli utjecati na dobrobit svih građana Zagreba. Uočivši takvu situaciji zastupnici Nezavisne liste Borisa Mikšića odlučili su na svakoj skupštini predložiti afirmativne teme i otvoriti o njima raspravu.

Tako je u Odbor za zaštitu okoliša upućen prijedlog o tematskoj sjednici Odbora vezan uz strategiju gospodarenja otpadom u Zagrebu a u Odbor za međugradsku i međunarodnu suradnju prijedlog za uspostavljanje kvalitetnijih kontakata s gradom Splitom. Najnovija inicijativa vezana je uz uvođenje turističke kružne autobusne linije u Zagrebu, a kako izgleda cjelokupan postupak uvrštavanja na skupštinsku proceduru možete vidjeti u naredna 3 priloga.


Zagreb, 28. travnja 2006

Pitanje i prijedlog gradskog zastupnika gospodina Borisa Mikšića u vezi s Kulmerovim dvorima

Pitanje i prijedlog gradskog zastupnika gospodina Borisa Mikšića u vezi s Kulmerovim dvorima

Zagreb, 28. travnja 2006

Pitanje gradskog zastupnika gospodina Borisa Mikšića u vezi s Sveučilišnom bolnicom u Blatu

Pitanje gradskog zastupnika gospodina Borisa Mikšića u vezi sa Sveučilišnom bolnicom u Blatu

Zagreb, 30. siječanj 2006

Nakon zastupničkog pitanja i prijedloga u Gradskoj skupštini Zagreba vezanog za preimenovanje Zračne luke Zagreb Klub zastupnika nezavisne liste Borisa Mikšića uputio je u skupštinsku proceduru prijedlog preimenovanja zračne luke. Iz priloženih tekstova vidljivo je kako se traži uvrštavanje u dnevni red skupštine zaključak o imenovanju Zračne luke dr. Franje Tuđmana, a do održavanja sjednice  očekuje se i pismeni pristanak Ankice Tuđman. Bio bi to kakav takav odgovor na europsku politiku stvaranja nove balkanske asocijacije koja  se najočitije isčitava  u prijedlogu jedinstvenog balkanskog tržišta. Gospodo političari na vlasti probudite se. Ne zbog vas već zbog budućih naraštaja koji će dočekati rasprodanu, korumpiranu, podijeljenu i osiromašenu Hrvatsku. A u takvoj Hrvatskoj neće biti lako živjeti ni tajkunima i moćnim i bogatim političarima.

Zato vas pozivam još jednom gospodo političari osvijestite se! 






  • Datumi održavanja sjednica gradske skupštine:
    1. Konstituirajuća skupština održana je 14. lipnja 2005.
    2. sjednica održana je 26. lipnja 2005. (nije nazočan)
    3. sjednica održana je 13. srpnja 2005.
    4. sjednica održana je 29. i 30. rujna 2005.
    5. sjednica održana je 27. listopada 2005.
    6. sjednica održava se 29. studenog 2005 (nije nazočan)
    7. sjednica održava se 20. prosinca 2005.
    8. sjednica 26. siječnja 2006 nije održana zbog nedostatka kvoruma. Osma sjednica održana je 11. veljače 2005.
    9. sjednica održana je 24. veljače 2006. (opravdao izostanak)
    10. sjednica održana je 30. ožujka 2006.
    11. sjednica je održana 27. travnja 2006
    12. svečana sjednica posvećena jubileju Nikole Tesle održava se 24. svibnja.
    13. svečana sjednica u povodu Dana grada Zagreba održava se 31. svibnja.
    14. sjednica održava se 7 lipnja 2006.
    15. sjednica najavljena je za 13. srpanj 2006.

     

  • pregled aktivosti na skupštinama

  • Nazočnost

    Pitanja i prijedlozi

    Rasprava

    Povreda poslovnika ili dnevnog reda

    Ispravak netočnog navoda

    Replika

    Neslaganje s replikom ili ispravkom netočnog navoda

    4

    4

    1

     

     

    1

     

     

  • Postavljena pitanja Boris Mikšića:  
    1. Na trećoj sjednici gradske skupštine postavlja pitanje neracionalne potrošnje gradskog novaca namijenjenog razvoju športa, konkretno kako je potrošeno 900 000 kuna dodijeljenih nk „Lokomotiva“
    2. Na četvrtoj sjednici postavlja pitanje ima li objekt koji se uređuje na lokaciji Kulmerovog dvora građevnu dozvolu i kako su zbrinuti nekadašnji korisnici stambenih objekata koji su morali biti iseljeni?
    3. Postavlja pitanje kada i na koji način se misli prići realizaciji projekta novog zagrebačkog aerodroma?

  • Vaša pitanja za gradsku skupštinu: ured@borismiksic.hr




  • PROGRAM

     

    NEZAVISNE LISTE LISTE BORISA MIKŠIĆA

    ZA GRAD ZAGREB

    2005-2009

    Zagreb, travanj 2005. godine

    UVOD

    Program je izrađen temeljem detaljnog uvida u postojeće stanje i odnosi se na osnovne djelatnosti Grada. Za svaki dio ovog programa u tijeku je izrada detaljnih provedbenih elaborata. Program je temeljen na načelima objektivnosti i stvarne provedivosti.

    Osnovne polazišne točke programa nezavisne liste Borisa Mikšića:

    •  Menadžerski način upravljanja gradom - grad kao poduzeće

    •  Potenciranje stvarnog gospodarskog rasta - primarno u proizvodnji i visokim tehnologijama

    •  Borba protiv korupcije i nezakonitosti u radu gradske uprave

    •  Mladi kao osnovni čimbenik napretka života u gradu - mladi stručnjaci kao nositelji provedbe konkretnih projekata

    •  Poticaj javno - privatnog financiranja pojedinih projekata

    •  Stvaranje moderne komunalne infrastrukture za razvoj grada

    •  Stvaranje socijalnih uvjeta za dostojanstven život svih građana

    •  Ekološki pristup provođenju svih projekata

    Sastavnice programa su:

    1. GOSPODARSTVO

    2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I PROMET

    3. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

    - zdravstvo i socijalna skrb

    - kultura

    - obrazovanje

    - sport

    4. PROJEKTI I PITANJA VAŽNI ZA GRAD ZAGREB


    1. GOSPODARSTVO

    „KAD GOSPODARSTVO RASTE, GRAD CVJETA!“

    U Zagrebu je zasigurno najveća koncentracija gospodarskih potencijala ne samo u Hrvatskoj nego i u ovom dijelu Europe. Zagreb mora postati predvodnik gospodarskog razvoja u ovom dijelu Europe. Unatoč tome što grad Zagreb danas puni gotovo 50% državnog proračuna i ima veći proračun (5,7 milijardi kn.) od proračuna svih drugih hrvatskih gradova zajedno gospodarski nije dovoljno razvijen. Veći dio proračunskih prihoda ostvaruje se trgovinom, a ne proizvodnjom. Usprkos dobre obrazovne strukture radne snage, njene vještine i dostupnosti ne stimulira se zapošljavanje, a nezaposlenost (cca 40 000 registriranih nezaposlenih osoba!) konstantno raste. Ujedno raste i siromaštvo iako je više od 70% proračunskih prihoda s naslova poreza, dakle opterećuju se i onako preopterećeni građani. Poduzeća su potpuno demotivirana za ulaganja u razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.

    Mi ćemo :

    •  Otvoriti dvije poduzetničke zone na širem području grada i to prvenstveno za visoke tehnologije i reciklažna postrojenja . Zemljište će biti dodijeljeno na dugogodišnju koncesiju, bez naknade, uz obvezu zapošljavanja zagrepčana. Izgradnja će biti oslobođena dijela naknade za komunalnu infrastrukturu. U poduzetničke zone dovesti ćemo poznate strane korporacije (kao „Microsoft“) kako bi kod nas proizvodile i unapređivale svoju tehnologiju, čime bi obrazovali i vlastiti kadar, te raspolagali vlastitim znanjima u visokim tehnologijama. Time bi se Zagreb postupno pretvarao i u centar znanja na ovim prostorima. U ovim projektima ponuditi ćemo suradnju i susjednim županijama.

    •  Osnovati gradsku banku i riznicu kako bi se izbjeglo davanje ogromnih svota za kamate komercijalnim bankama. Banka sa potencijalom zagrebačkog proračuna i zagrebačkih javnih poduzeća i ustanova pratila bi kreditima razvojne projekte uz kamate do 3% s minimalno 200 milijuna kuna kreditnih sredstava godišnje. Prihodi s naslova kamata reinvestirali bi se u proizvodnju. Zbog jačanja kreditnog potencijala banka bi emitirala dionice na financijskom tržištu i ponudila ih mirovinskim i drugim investicijskim fondovima.

    •  Osloboditi od gradskog prireza dvije godine one tvrtke koje zaposle u prvoj godini 30, a u drugoj najmanje 50 novih radnih mjesta.

    •  Primjeniti smanjenu stopu prireza za one tvrtke koje povećaju plasiranu proizvodnju za više od 20% u fiskalnoj godini.

    •  Primjeniti smanjenu stopu komunalnih naknada za tvrtke koje ulažu u proširenje prizvodnje putem izgradnje novih kapaciteta i otvaranje novih radnih mjesta.

    •  Smanjiti udio poreznih prihoda Proračuna sa sadašnjih 70% na 55% do 2009. godine i to putem povećanja vlastitih prihoda i kvalitetnijeg i profitabilnijeg rada gradskih poduzeća. Imovinu koja nije profitabilna ili nije u direktnoj vezi s funkcioniranjem grada davat ćemo na koncesionu upotrebu.

    2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I PROMET

    KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

    Komunalna infrastruktura u gradu Zagrebu u jako lošem je stanju i nedostatna za svaki ozbiljan napredak u gospodarskom i socijalnom smjeru. Izrazito nekvalitetne ceste, nedostatna i nekvalitetna mreža vodovoda (48% isporučene pitke vode se izgubi zbog nekvalitetnog cjevovoda!), nedostatna i zastarjela mreža odvodnje oborinskih i otpadnih voda, nedovoljna plinoficiranost u nekim dijelovima čak i elektrificiranost, održavanje i čišćenje javnih površina neravnomjerno i u nekim djelovima izrazito nekvalitetno napravljeno - to je današnja slika komunalne infrastrukture grada Zagreba. S druge strane, građani pojedine komunalne usluge plaćaju višestruko i skupo. Ovakvim stanjem najviše su pogođeni stanovnici rubnih dijelova grada čija je kvaliteta komunalne (a pogotovo društvene) opremljenosti naselja višestruko niža od stanovnika šireg i užeg centra.


    Mi ćemo:

    •  U periodu 2005-2009. dovršiti mrežu dovodnje pitke i odvodnje otpadnih voda na cijelom području grada, a izvršiti plinofikaciju za većinu domaćinstava.

    •  Održavanje javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija i javne rasvjete vršiti putem godišnjih javnih natječaja uz striktno poštivanje jediničnih cijena i unaprijed izrađenih troškovnika. Tako će se postići da i javna gradska poduzeća posluju ekonomičnije jer će o tome ovisiti i njihov prihod.

    •  Uvesti razdvajanja pojedinih vrsta otpada, pogotovo obavezno razdvajanje organskog od ostalog otpada za sva kućanstva, što je doseg modernog društva i izraz ekološke svijesti građana. Pravne i fizičke osobe koje pokažu najbolje rezultate u odvajanju različitih vrsta otpada bit će oslobođene plaćanja naknade za odvoz, a i nekih drugih komunalnih davanja.

    •  Ukinuti naknadu za priključenje na komunalnu infrastrukturu jer se ista već naplaćuje putem komunalnog doprinosa, komunalne naknade i prihoda iz cijene komunalne usluge, tj. građanima se praktički ista usluga naplaćuje dva puta- prigodom priključenja i tijekom korištenja.

    •  Za stanovnike koji nemaju bilo koju od osnovnih komunalnih usluga (asfaltirana cesta, struja, plin, pitka voda, odvodnja otpadnih voda) izvršiti povrat uplaćenog prireza i to po 3% za svaku od navedenih usluga . Svi građani uplaćuju jednak prirez, pa su zaslužili istu razinu komunalne infrastrukture. Ovakvom bi se mjerom ponukalo Poglavarstvo da što prije osigura svim građanima jednake uvjete života.


    PROMET

    Loš prigradski i gradski promet, pogotovo u vrijeme odlaska i dolaska s posla i škole, gužve i zastoji, neredovitost prometovanja svakodnevna su slika u životu Zagrepčana. Unatoč izradi nekoliko prometnih studija (Studija o metrou - 5 mil.kn.) i velikim godišnjim subvencijama Hrvatskoj željeznici (50 milijuna kn. godišnje!) stanje se ne mijenja nego se čak i pogoršava. Zagreb je i u širem smislu na periferiji prometnih tokova Europe. Broj putnika koji prođe kroz zrakoplovnu luku minoran je u odnosu na geografski položaj Zagreba koji bi trebalo pretvoriti u glavno prometno čvorište između sjevera i juga Europe, kao i između istoka i zapada kontinenta.

    Mi ćemo:

    •  Izgraditi do 2009. sustav parkirališta većeg kapaciteta na južnom, zapadnom i istočnom prilazu gradu (Dubrava, Črnomerec, N. Zagreb) i u neposrednoj blizini tramvajskih postaja. Sustav korištenja bazirao bi se na godišnjoj kartici. Takova bi kartica svakom korisniku koristila ne samo za uporabu parkirališta, već i za javni prijevoz unutar šireg centra grada. Time bi se postiglo značajno rasterećenje automobilskog prometa u centru grada. Uz ovu mjeru bit će nužno značajno podići kvalitetu tramvajskog prometa - udobnost tramvajskih kola i njihov broj, te povećati prohodnost gradskih magistrala.

    •  Razriješiti odnos sa Hrvatskom željeznicom i točno precizirati njihovu ulogu u javnom prijevozu (broj kola, kvaliteta, frekvencija prometovanja, izgradnja dodatnog broja stajališta).

    •  Ponuditi međunarodni tender za izgradnju nove , moderne zračne luke po principu dugogodišnje koncesije investitoru (kao npr. zr.luka „El Venizelos“ u Ateni koju je izgradio njemački konzorcij i ima dugogodišnju koncesiju i pravo na naplatu aerodromskih pristojbi koju plaća svaki putnik). U interesu investitora biti će usmjeriti što veći broj letova u pravcu Zagreba kako bi ubirao što veće prihode, a od povećanog broja putnika svi bi imali koristi, poglavito turizam grada Zagreba.

    •  Započeti projekt i izgradnju SJEVERNE TANGENTE na potezu Dubrava – Črnomerec. U prvoj fazi dovršiti trasu Zelengaj - Medvedgradska ulica, tunelom u duljini od 1000 m.

    3. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

    ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

    Razina usluge zdravstvene zaštite u gradu je na vrlo niskom nivou i nedovoljna za potrebe metropole kao što je Zagreb. Niski stupanj usluge u primarnoj zdr. zaštiti, duga čekanja za specijalističke preglede, zastarjelost i nedostatak osnovne medicinske opreme naša su svakodnevica. Socijalna skrb svodi se na financiranje stotina udruga građana i nešto manje ustanova koje se bave ovom djelatnošću, ali bez ikakovog sustava tako da to financiranje najčešće ima minorne ili nikakve koristi za grupe građana kojima socijalna skrb doista treba. Čekanje na upis u domove umirovljenika traje godinama, a njihova kvaliteta je loša.

    Mi ćemo:

    •  Dio kapitalnih donacija u zdravstvene ustanove u iznosu od 20 mil. kn. godišnje uložiti u kupovinu medicinske opreme za ambulante i domove zdravlja i to prvenstveno za zdravstvene ustanove u rubnim područjime grada. Tako bi se dio specijalističkih pregleda mogao obaviti u neposrednoj blizini mjesta stanovanja, čime bi se smanjio pritisak i dugo čekanje na preglede i velikim bolnicama gdje je danas stanje gotovo neizdrživo.

    •  Umirovljenicima i rodiljama povećavati naknade sukladno rastu proračuna , a najmanje 10% godišnje.

    •  Sustavom javno - privatnog financiranja izgraditi najmanje 2 doma umirovljenika u svakoj godini. Privatnim ulagačima grad će bez naknade dodijeliti zemljište i osloboditi ih davanja za komunalnu naknadu. Nakon dovršetka objekta, 20% kapaciteta punio bi grad, i to za najteže slučajeve umirovljenika koji nemaju mogućnosti pod normalnim uvjetima smještaja u dom. Ovakvim sustavom dopunio bi se kronični nedostatak smještajnih kapaciteta za umirovljenike.

    •  Objediniti i poboljšati sustav financiranja udruga svih stradalnika domovinskog rata, bilo da se radi o dragovoljcima, invalidima, obiteljima poginulih i nestalih .

    •  Objediniti sredstva za prevenciju ovisnosti o duhanu, alkoholu i opojnim drogama. Ovim, ne malim, sredstvima gospodari se potpuno bez reda i s više stavki tako da pojedine udruge građana sa više naslova dobivaju sredstva za istu djelatnost.

    •  Odrediti standard novčane pomoći invalidima, kao i svim osobama koje trebaju tuđu pomoć. Napraviti program prilagodbe pristupa svim javnim objektima u gradu Zagrebu za potrebe invalida . Posebice osigurati kod gradnje novih športskih objekata opremljenost pristupa i sadržaja opremom potrebnom za invalide.

    •  Današnju bolnicu Sveti Duh, prenamijeniti u bolnicu za starije osobe.

    KULTURA

    Loša kulturna ponuda, unatoč značajnim sredstvima koja grad godišnje izdvaja ( 400 milijuna kuna!) u kulturnom pogledu smješta Zagreb, umjesto u Europu, gdje kulturološki pripadamo, na potpunu periferiju modernih kulturnih tokova. Unatoč 38 javnih ustanova s približno 1700 zaposlenih financiranih gradskim proračunom ne možemo biti zadovoljni kulturnim životom u našem gradu što najviše afektira mlade.

    Mi ćemo:

    •  Osnovati Kulturni savjet grada Zagreba koji će imati tri osnovna zadatka:

    I. Pomoći produkciju najkvalitetnijih zagrebačkih autora i pomoći njihovu prezentaciju izvan granica države.

    II. Dovesti u Zagreb najmanje dvije velike kulturne manifestacije (koncert, izložba, predstava itd...) svjetskog nivoa kvalitete, kako bi se probudio nesumnjiv interes Zagrepčana za posjetom kulturnim institucijama (primjer: nekadašnje velike izložbe u Muzejskom centru).

    III. Omogućiti najtalentiranijim mladim umjetnicima ovog grada da dobiju potrebnu scenu za pokazivanje svojih dijela široj javnosti.

    •  Poticati rad privatnih kazališta i privatnih produkcija. Najkvalitetnijim privatnim produkcijama dodijeljivati ćemo neiskorištene gradske prostore bez naknade.

    •  Izdvojiti sredstva za financiranje rada najpoznatijih zagrebačkih umjetnika, te napraviti fond iz kojeg bi mogli imati naknadu i nakon završetka karijere. Mislimo da se grad treba trajno odužiti najkvalitetnijim umjetnicima koji su obilježili kulturni život grada u nekom periodu.

    •  Njegovati kulturno bogatstvo i tradiciju narodnog stvaralaštva Zagreba i cijele Hrvatske te vratiti oduzete prostore velikom broju folklornih društava.

    •  Na prostoru od Paromlinske do J. Gredelja projektirati i započeti sa izgradnjom kulturnih sadržaja kako bi se grad Zagreb 2009 natjecao za Europski grad kulture.

    OBRAZOVANJE

    Katastrofalno stanje u sustavu predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja u Zagrebu rezultat je dugogodišnjeg nemara i nedostatka ulaganja u kapitalnu obrazovnu infrastrukturu. U predškolskom odgoju unatoč činjenici da se u svaku odgojnu skupinu godišnje upiše 29% više djece od optimalnog broja, oko 1000 djece godišnje ostaje neupisano u vrtiće, a preko 700 djece dnevno se prevozi od mjesta stanovanja do najbližeg vrtića, jer na svom području nemaju predškolsku ustanovu.

    Još je lošije stanje u osnovnom školstvu gdje velik dio škola radi u tri smjene (ponegdje čak i četiri) što je nedopustivo u modernom obrazovnom procesu.

    Ubrzana stanogradnja zanemarila je u potpunosti izgradnju prateće infrastrukture, a najviše je takva politika utjecala na nedostatak objekata u sustavu školstva.

    Mi ćemo:

    •  Izgraditi dva školska objekta u svakoj fiskalnoj godini i to na područjima koja su najugroženija: Sesvete, Špansko, Hrvatski Leskovac, Čulinec, Ivanja Reka, Gračani, Vugrovec

    •  Izgraditi dva objekta dječjih vrtića u svakoj fiskalnoj godini i to na području Malešnice, Novog Zagreba, Borovja, Laništa, Markuševca, Kajzerice, Retkovca, Selčine, Španskog i Jaruna

    •  Poticati izgradnju privatnih vrtića putem programa javno-privatnog financiranja. Investitorima će grad dodijeliti zemljište bez naknade i osloboditi ih obveze plaćanja komunalne naknade

    •  Povećati broj i iznos stipendija najnadarenijim učenicima i studentima uz obvezu da po završetku školovanja najmanje 10 godina rade na području grada Zagreba.

    SPORT

    Birokratski način financiranja doveo je do toga da veliki broj udruga participira u sustavu financiranja, ali bez pravog učinka. Nisu stvoreni uvjeti za bavljenje sportom (nema dovoljno sportskih objekata niti dovoljno educiranog trenerskog kadra), pa sukladno tome sportski rezultat nije niti približno adekvatan tradiciji zagrebačkog sporta a pogotovo nije adekvatan značajnim sredstvima koje grad Zagreb godišnje izdvaja za programe sporta (171 milijuna kuna). Nedostatak polivalentnih dvorana i bazena u nekim dijelovima grada je kritičan i praktično u potpunosti onemogućava organizirano bavljenje sportom, kako šireg pučanstva, tako i športskih klubova.

    Mi ćemo:

    •  Napraviti čertverogodišnji program izgradnje sportskih objekata unutar kojeg ćemo izgraditi najmanje dvije polivalentne športske dvorane i jedan olimpijski bazen u svakoj fiskalnoj godini.

    •  U četverogodišnjem razvoju izgraditi jednu atletsku dvoranu i jednu dvoranu za gimnastiku . Atletika, gimnastika i plivanje bazični su sportovi i kroz njihovu razvijenost ogleda se cjelokupna sportska kultura jednog grada. Razvoj objekata za ove sportove desetljećima se sustavno zanemarivao i to uglavnom na račun razvoja kolektivnih loptačkih sportova.

    •  Napraviti i financirati program unutar kojeg bi se svako dijete moglo bez naknade dva puta tjedno baviti sportom, uz stručni nadzor u gradskim objektima.

    •  Osnovati vlastitu sportsku akademiju za edukaciju stručnog kadra u sportu i to isključivo sukladno stvarnim potrebama mladeži i građanstva.

    •  Međunarodne nastupe velikih sportskih klubova financirati na bazi sponzoringa , odnosno, za sredstva koje će grad uložiti u njihovo sufinanciranje tražiti protuuslugu promoviranja gradskih projekata na njihovim utakmicama , kao i stalnu prisutnost najvećih sportskih zvijezda ovoga grada u provedbi projekata od interesa za grad. U njihove uprave svakako delegirati predstavnike grada.

    •  Putem javno-privatnog financiranja poticati izgradnju sportskih objekata i sportskih centara dodjelom zemljišta bez naknade i oslobađanjem od komunalnih pristojbi. Zauzvrat, dio termina korištenja sportskih objekata grad bi koristio u sustavu javnih potreba u sportu.

    4. PROJEKTI I PITANJA VAŽNI ZA GRAD ZAGREB

    MLADI

    1. Osnovat ćemo odmah Gradski savjet mladih koji će raspravljati o svim aspektima života mladih u Zagrebu i koji će gradskoj skupštini i Poglavarstvu predlagati konkretne mjere u unapređenju njihovog života. Posebno će se posvetiti briga projektima školovanja, zapošljavanja, riješavanja stambenog pitanja i provođenja slobodnog vremena mladih.

    2. Izdavat ćemo tjednik za mlade koji će se besplatno distribuirati i koji će obrađivati najzanimljivije teme o životu mladih u Zagrebu

    3. Omogućiti ćemo razne olakšice tvrtkama koje će zapošljavati predominantno mlade ili tvrtkama koje će stipendirati školovanje najnadarenijih mladih učenika i studenata.

    4. Sufinancirati ćemo uređenje studentskih kampusa (domova ) kako oni ne bi bili samo spavaonice, već i prostori za rad i zabavu ne samo studenata već i šire mladeži.

    5. Subvencionirat ćemo kupovinu prvog stana za 100 mladih obitelji u svakoj fiskalnoj godini.

    6. Izraditi ćemo program financijske pomoći znanstvenim novacima.

    GRADNJA I URBANIZAM

    •  U planiranje razvoja grada uključit ćemo građane putem organiziranja posebnih radionica po četvrtima i mjesnim odborima.

    •  Zaustaviti ćemo odmah svaki nastavak bespravne gradnje i svaku devastaciju ionako devastiranih zelenih površina u gradu, a pogotovo u Podbrežju odnosno u Podsljemenskoj zoni.

    •  Kod planiranja novih stambenih naselja dosljedno ćemo provoditi zakonsku regulativu i obavezno predvidjeti svu društvenu i komunalnu infrastrukturu.

    •  Urediti ćemo tokove podsljemenskih potoka u atraktivna šetališta.

    •  Napraviti ćemo plan uređenja fasada u strogom centru i to u suradnji sa Turističkom zajednoicom Grada koja će dio radova sufinancirati iz vlastitih prihoda. Takovim projektom sigurno bi se obogatila turistička ponuda i omogućilo nastavak trenda povećanja broja turista u Zagrebu.

    •  Napraviti ćemo plan očuvanja nemjerljivog blaga grada Zagreba – podzemnih voda .

    •  Izgradit ćemo Gradski centar SJEVERNA TREŠNJEVKA . Na prostoru omeđenom Kranjčevićevom, Brozovom, A. Butorac i Badalićevom sustavom javno-privatnog partnerstva, bez proračunskog troška izgraditi ćemo centar sa novim stadionom NK „Zagreba“, 150 000 metara kvadratnih stambenog i poslovnog prostora, trgom i nizom trgovina i restorana te podzemnom garažom.

    MODERNIZACIJA GRADSKE UPRAVE

    Mi ćemo :

    •  Proširiti i kadrovski ojačati Ured za gospodarstvo.

    •  Osnovati Ured za međunarodnu suradnju.

    •  Osnovati Ured za udruge građana i odgovarajući Odbor Gradske skupštine.

    STADION DINAMO

    Zaustaviti ćemo daljnje ulaganje proračunskih sredstava u stadion Dinama. Umjesto toga omogoćiti ćemo konzorciju privatnih investitora dovršetak pratećih objekata stadiona, te ih dodijeliti uz dugogodišnju koncesiju. Isto tako omogućit ćemo konzorciju da na širem području stadiona izgrade i dodatne popratne sadržaje. Izgradnju ćemo osloboditi komunalnih davanja i sadržaje dodijeliti na dugogodišnju koncesiju.

    SVEUČILIŠNA BOLNICA

    Odmah ćemo napraviti studiju isplativosti daljeg ulaganja u Sveučilišnu bolnicu. Potom ćemo napraviti međunarodnu ponudu za konzorcij stranih ulagača iz polja medicine, koji bi unutar sadašnjih gabarita napravili sustav vrhunskih klinika i bolničkog smještaja sa vrhunskom uslugom. Dalja izgradnja bila bi oslobođena svih komunalnih davanja, a uporaba dodijeljena dijelom u vlasništvo a dijelom na dugogodišnju koncesiju. Zauzvarat grad bi imao pravo na određeni postotak bolničkog kapaciteta.


    KLJUČNI POJMOVI

    •  MENADŽERSKI NAČIN UPRAVLJANJA GRADOM

    •  PROGRAM ZA MLADE

    •  BORBA PROTIV KORUPCIJE I NEZAKONITOSTI

    •  PODUZETNIČKE ZONE

    •  JAVNO - PRIVATNO FINANCIRANJE

    •  OSLOBAĐANJE OD GRADSKOG PRIREZA

    •  POVRAT PRIREZA

    •  UKIDANJE NAKNADE ZA KOMUNALNE PRIKLJUČKE

    •  SUSTAV JAVNIH PARKIRALIŠTA I SJEVERNA TANGENTA

    •  IZGRADNJA DVA DOMA UMIROVLJENIKA GODIŠNJE

    •  BRIGA O STRADALNICIMA DOMOVINSKOG RATA

    •  IZGRADNJA DVIJE ŠKOLE GODIŠNJE

    •  IZGRADNJA DVA VRTIĆA GODIŠNJE

    •  IZGRADNJA TRI SPORTSKA OBJEKTA GODIŠNJE



     


    Linkovi


    YouTube - Kako ubiti Borisa Mikšića
    Kako ubiti Borisa Mikšića 1/4
    Kako ubiti Borisa Mikšića 2/4
    Kako ubiti Borisa Mikšića 3/4
    Kako ubiti Borisa Mikšića 4/4


    YouTube
    Osnivanje Eko klastera Osnivanje Eko klastera
    Jajanov dnevnik, svibanj 2011

    Moris Bikšić
    Moris (Boris Mikšić)



    Pljačka stoljeća, dokumentarni film


    DOME SLATKI DOME
    Grb obitelji Mikšić koja potječe iz okolice Lukavca u Turopolju (cca 1237. godine)


    Video galerija
    Boris Mikšić - Pjesme moje mladosti
    Boris Mikšić - Pjesme moje mladosti, , 07.08.2017
    Country Strike - Teardrops of goodbye
    Country Strike - Teardrops of goodbye, , 17.07.2017
    Noćna Mora - Boris Mikšić
    Noćna Mora - Boris Mikšić, , 15.10.2006


    Ugovor s Hrvatskom
    Ugovor s Hrvatskom - Boris Mikšić


    Američki san dečka s Trešnjevke


    Ove izbore ipak je obilježio Boris Mikšić. Dečko s Trešnjevke koji je vlastitim novcem financirao kampanju, gospodarstveniku bez podrške političkih stranaka, drugi krug pobjegao je u posljednji trenutak. Iza sebe je ostavio iskusnu političarku Đurđu Adlešić, HSP-ovu uzdanicu Slavena Leticu, Tuđmanova maga Ivića Pašalića. Građani su nagradili to što je kampanju financirao vlastitim novcem. Njegov uspjeh jasna je i jaka poruka hrvatskih građana političarima - da im sve manje vjeruju. Klasična politička pljuska.
    Večernji list, 04. siječnja 2005.



    Hrvatski san dečka s Trešnjevke




    Boris Miksic knjiga pjesama





    Izborni program
    Program


    Poslušajte novu pjesmu Vladimira Miklera, "Hrvatski san" posvećenu Borisu
    "Hrvatski san"


    Borisova promidžbena poruka:
    Windows Media Video (WMV)


    Spot snimili Splićani u čast Borisu prilikom njegova posjeta Splitu 19. -21. rujna 2004. godine
    "Za Borisa!"


     
     
    Plaćeno vlastitim sredstvima Borisa Mikšića