u
Prosvjedi potpore Borisu Mikšiću
 
 




Ugovor s Hrvatskom!

 
Ugovor s Hrvatskom

 



VIZIJA HRVATSKE

Temelj uspješne Hrvatske je stabilno i svjetski konkurentno gospodarstvo i proizvodnja, a to je ujedno pogonska energija i pokretač svih društvenih reformi i države u cjelini. Kada gospodarstvo diše, društvo cvjeta, a gospodarstvo diše kada se otvaraju nova radna mjesta, razvijaju snažna mala i srednja poduzeća, kada se ljudima omogući da zarade za dostojan život i kada su zajamčena temeljna prava radnika, provodi pravedna privatizacija i osigura ravnopravnost svih društvenih subjekata. Isto tako, svi slojeva društva trebaju biti spremni za preuzimanje rizika, a ne da se zanose lažnim obećanjima i nadama koje vode razočarenju i frustracijama.

Kako uspjeti u tome mogu pokazati osobnim primjerom, djelima a ne riječima jer sam iz ničega stvorio svjetski uspješnu i poznatu tvrtku Cortec. Stoga svoje svjetsko poduzetničko iskustvo i znanje stečeno na okrutnom međunarodnom gospodarskom "bojnom polju" želim primijeniti u Hrvatskoj. Pri tome je na početku svakako najvažnije izbjeći nova financijska zaduženja i smanjiti porezna zaduženja koja dodatno pridonose bujanju birokracije. Potrebno je izgraditi društvo utemeljenjo na socijalnoj pravdi a ne socijalnoj jednakosti, na pravim moralnim vrijednostima i vrednotama. Na žalost, nedostatak poduzetničkog duha i hrabrosti, apatija, korupcija i nepovjerenje u naše mogućnosti nije karakteristično samo za gospodarstvo nego i za šire slojeve hrvatskog društva, kako na polju kulture, prosvjete, znanosti i sporta. Krajnje je vrijeme za akciju, preobrazbu društva u cjelini i početak funkcioniranja moderne, pravedne i pravne države.

Vjerujući kako će ova moja vizija i osnovni program koji iz toga proizlazi pronaći plodno tlo među biračima, pogotovo neodlučnim i razočaranima dosadašnjom političkom praksom, pozivam vas da se priključite mom izbornom stožeru.


O programu saznajte više iz emisije HTV-a IZBORI predstavljanje liste Borisa Mikšića

HRT 3, 12.11.2003., 11:00
Emisija: Izbori 2003
Prilog: Boris Mikšić
Trajanje: 45:00 min

Novinarka (Maja Sever): U pred izbornom programu HRT-a došlo je vrijeme za nezavisnu listu Borisa Mikšića. Dobro večer, dobro došli na HRT. Vjerujem da će se gospoda složiti da prvo predstavimo dame. Tako je s moje desne strane gospođa Mirjana Dobranović. Dobro večer. S moje lijeve strane Dubravka Bjegović i nositelj liste Boris Mikšić. Napisali ste knjigu "Američki san", dečko s Trešnjevke. Stvarno ste s Trešnjevke?

Boris Mikšić (Neovisna lista Borisa Mikšića): Jesam.

Novinarka (Maja Sever): O fino. Dobrodošli na Prisavlje. S moje lijeve strane je gospodin Zlatko Grbačić. Dobro večer vama i na kraju profesor, moj bivši profesor, dr. Tomo Jantol. Pravila igre svi znate, ovo je 45 minutna emisija, imate uvodno pravo po minutu za predstavljanje političkih ideja, zatim po dvije minute za svako pitanje kojih je dvadeset. Zato vas lijepo molim pokušajte se držati zadanog vremena kako bi stigli razgovarati o vrlo važnim temama za Hrvatsku. Evo gospodine Mikšić kažete ostvarili ste američki san. Kako ćete ostvariti hrvatski san? Kako ćete ostvariti, odnosno koje političke ideje namjeravate ostvariti ovdje u Hrvatskoj?

Boris Mikšić (Neovisna lista Borisa Mikšića): Prošlo je već 30 godina kako sam otišao iz Hrvatske. Kako se kaže "trbuhom za kruhom". To je bilo poslije pada "hrvatskog proljeća". Jednostavno sam želio pokrenuti novi život, doći do novih ideala i sada se vraćam u svoju rodnu Hrvatsku trideset godina stariji, sa znanjem, sa iskustvom. Izgradio sam u svojoj karijeri svjetsku korporaciju i želio bih tim svojim iskustvima pomoći Hrvatskoj da se ona digne na nivo svjetske tehnologije. U tome je bit ove naše prezentacije danas. Hrvatskoj trebaju novi ljudi, trebaju nove ideje i mislim da ova grupa, koja je tu pred vama, ima fantastičan talent, snagu i energiju da zastupa hrvatske građane u Saboru.

Novinarka (Maja Sever): Sada da vidimo kakve vi to programe nudite hrvatskoj javnosti. Idemo po najvažnijim temama za Hrvatsku državu i to je svakako, složit će se većina građana, pokazuju brojne ankete, nezaposlenost. Po današnjim podacima "Hrvatskog zavoda za zapošljavanje" nezaposlenost je ponovno u porastu 1,6% više nego u rujnu. Danas je 312 tisuća i 313 ljudi u Hrvatskoj nezaposleno. Kako mislite riješiti taj problem?

Zlatko Grbačić (Neovisna lista Borisa Mikšića): Problem nezaposlenosti i povećanja životnog standarda hrvatskih građana to je jedan složeni kompleksni problem koga su pokušavali do sada riješiti, ali ne mogu. Međutim, Nezavisna lista gospodina Mikšića koji je ovdje sa nama, koji nas predstavlja ima rješenje i za taj problem. To su nova lica ovdje, a da bi smo smanjili nezaposlenost koja je tu sada prezentirana je opći gospodarski razvoj. Hrvatska osim te nezaposlenosti ima milijun i 350 tisuća radno aktivnih ljudi, milijun i 50 tisuća umirovljenika, 750 tisuća ljudi radi praktički za 4.4 milijuna Hrvata. U sloganu naše Nezavisne liste, koji će kasnije reći gospodin Mikšić, stoji da kada država diše u tom slučaju i društvo cvjeta. Ako mi ne napravimo drastične promjene u principu zapošljavanja ljudi, Hrvatska neće imati lijepu budućnost. Da bi to postigli moraju proraditi sve institucije državne vlasti. Institucija pravnoga sustava, odnosno da se zakon primjenjuje, doslovno da se primjenjuje. Da strani investitori ovdje imaju jednu sigurnost ulaganja prema Hrvatskoj. Gospodin Mikšić je most, spona između američkih Hrvata iseljenika i naše domovine Hrvatske. Gdje je njegova garancija prisustva u Hrvatskoj isto tako velika garancija i mogućnosti investicije u Hrvatsku.

Novinarka (Maja Sever): Rekli ste strana ulaganja, gospodin Mikšić mogao bi biti most. Recite koliko je danas po vašem mišljenju administracija, birokracija u Hrvatskoj zapreka stranim ulaganjima?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikšića): Birokracija je doista velika zapreka stranim ulagačima, ali i ne samo njima. Birokracija je inače problem i kad je riječ o ostvarivanju prava građana. Kada pokušavaju koristiti administrativne usluge državnih službi. U velikim političkim zaokretima uvijek se pokušavalo radikalnim mjerama suzbiti birokraciju, birokratizam i nikada se to nije uspjelo. Tu bitku kroz birokraciju politika je uvijek gubila. Dakle moguće je samo postupnim metodama, sredstvima, zahvatima u taj sustav na kojem počiva birokratizam. Pitanje je naravno od kuda, gdje su uzroci birokracije i birokratizma? Da li u lošim zakonima ili u njenoj samovolji? U dobroj mjeri u lošim zakonima cvijeta birokracija. To će reći da prve efikasne mjere koje je moguće poduzeti da se birokracija suzbije je zakonodavstvo. Dakle zakoni koji će precizno propisati prava i obveze administrativnih službi i staviti je na taj način pod kontrolu, ali postoji još zahtjeva i potrebe za kontrolom. I to internom, unutar službe same i svakako eksternom iz drugih državnih službi. Sve u svemu birokracija jest problem, ali nju je moguće staviti pod kontrolu kako pokazuju suvremene države ovim načinom kojim sam kazao i to bi morala Hrvatska država učiniti.

Novinarka (Maja Sever): Recite mi hoće li za pokretanje proizvodnje, smanjenja nezaposlenosti, hoće li vaša Neovisna lista, ljudi iz vaše liste ukoliko dođu na vlast i dalje zaduživati se vani? Vjerojatno znate da Hrvatska danas ima više od 20 milijardi dolara duga. Da li znate da ako dođete na vlast, već sljedeće godine vas čeka 3 milijarde dolara koje treba isplatiti za razno razne strane kredite? Kako se mislite nositi sa problemom velikog vanjskog duga?

Boris Mikšić (Neovisna lista Borisa Mikšića): Ključna riječ ovdje je disciplina. Ja to zovem "zlatno pravilo 20, 20, 20". To pravilo sam primijenio u svojoj firmi i ljudi to shvaćaju, jednostavno se sjetiti toga. Radi se o 20% porasta godišnje, npr. izvoza. To treba biti jedna poruka koju svi moraju prihvatiti. 20% ušteđevina, znači treba štediti na administraciji na bilo čemu da se mogu smanjit troškovi i 20% nove tehnologije svake godine. Novih proizvoda, novih ideja, to je relativno jednostavno pravilo, ali stvarno funkcionira kada se provede u praksi, kada svi u tom sudjeluju. Daljnje ideje koje se mogu brzo sprovesti. Npr. da ti dugovi koji se smatraju dugovima, dakle dugovi koje banke ostvaruju se ne smiju prenijeti na građane Hrvatske. To su dakle dugovi bankarstva, a ne odgovornost pojedinog građana.

Zlatko Grbačić: (Neovisna lista Borisa Mikšića): Ja bi čak korigirao nije 20 milijardi dolara, on je već 29 milijardi, nitko ne računa onu kamatu. S druge strane bih rekao da je dug države 9 milijardi, mi smo to bili analizirali. Kao što je rekao gospodin Mikšić isto tako drugi je dug države, odnosno banaka, koje su prema vani, one su danas privatizirane i to je njihov dug. I dug poduzeća, velikih firmi koji se stvorio koje su se vani zadužile. Zaduživanje nije grijeh, ali treba biti proizvodnje koja će vraćati taj dug. Uslužne djelatnosti i sve druge ne mogu taj dug vratiti. Dakle proizvodnja, agresivni gospodarski razvoj.

Novinarka (Maja Sever): Gospodin Mikšić je među ostalim spomenuo da je u svojoj firmi imao pravilo, među ostalim, i 20% izvoza godišnje. Na koji način bi povećali izvoz u državi? U vašem programu također piše da je izgradnja stabilne konkurentne privrede i jedna od osnova vaših programa. S čime Hrvatska može konkurirati na svjetskom tržištu?

Boris Mikšić (Neovisna lista Borisa Mikšića): U prvom redu potreban nam je model da se male i srednje firme na neki način i tehnološki postave prema svijetu. Dakle da tehnologija u tim firmama obogati njihov program. Tu vam je jako dobar primjer finske "Nokie". Prije 25 godina ja sam putovao u Finsku i to vam je bila obična tvornica kabela. Nema nekih naročitih razloga zašto se "Nokia" tako dobro razvila. Međutim, ideja je da su Finci shvatili da postoji itekako velika perspektiva u telekomunikacijama. "Nokia" se postavila prema svijetu i danas kontrolira preko 50% svjetskog tržišta telekomunikacija. Takve firme kao što su "Nokia" bi se trebale razviti u Hrvatskoj. Imamo ljudi, imamo znanja, treba će na neki način da država pomogne tim firmama da se tehnološki uzdignu i počnu izvoziti na svjetsko tržište.

Novinarka (Maja Sever): Imamo i mnogo tvrtki koje su privatizirane u proteklih 10 godina. Mnoge od njih su po mišljenju većine u javnosti netransparentno privatizirane. Da li se vi slažete? Kakav je odnos prema privatizaciji, daljnjoj privatizaciji i zalažete li se za reviziju dosadašnjih privatizacija, recimo nekih spornih?

Boris Mikšić (Neovisna lista Borisa Mikšića): U vlastitom iskustvu ja sam prije par godina pokušao kupiti jednu firmu koja je ustvari bila u vlasništvu fonda za privatizaciju i jednostavno nisam uspio zbog kompleksne birokratske situacije kakva je u Hrvatskoj. Tog su svi svjesni. Dakle to bi se prvo moralo promijeniti, ta kompleksna birokracija. Da taj proces bude transparentan, privatizacije. U privatizaciji se ne smije srljati. Mislim da postoji puno firmi u svijetu danas i u zapadnom svijetu, zapadnim državama koje su pod kontrolom države i dobro funkcioniraju, zapošljavaju puno radnika i profitabilne su. Dakle, ne privatizacija pošto-poto, nego privatizacija kad imamo poštenog partnera koji je spreman platiti stvarnu vrijednost te firme. To je važno.

Novinarka (Maja Sever): Gospodine Jantol recite vi koju riječ još o privatizaciji. Svih ovih godina ovdje pratili ste te procese, revizija da ili ne? Ujedno bi vas pitala kratko vaša lista, vaši ljudi, odnos prema porezima. Kako bi vi mijenjali porez? Biste li ih mijenjali? Kakva je porezna politika ove liste?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikšića): Prvo privatizacija. Privatizacija je doista ozbiljan problem, čak mogli bi smo je kotirati, negdje na razini najvećih problema spram kojih se očituju sve vodeće političke snage. Ja mislim da bi stvari u tom pogledu trebali nazvati pravim imenom. Sve velike revolucije, u nas je izvedena demokratska revolucija, koje su mijenjale temeljne odnose vlasništva bile su velike pljačke. Nažalost takve privatizacije su provedene i u nas. Što sada činiti. Po mom sudu ništa glede te privatizacije. Naprosto se mora ozakoniti postojeće stanje i pogledati što dalje. Što učiniti u tom smislu dalje. Ono što je u nas problem, mislim da je problem jedne puzajuće situacije koja još uvijek traje na onim dijelovima društvenog bogatstva osobito proizvodnih sredstava, koje još nisu privatizirane. Je li u tijeku je privatizacija INE, ranije komunikacije, banke i slično. Doći će na red hoteli i koješta drugo. Pouke prethodne privatizacije. Mislim da bi u ovom slučaju bile sljedeće. Kao što se u prethodnom razdoblju privatizacije država nije podnijela kako valja. Naprotiv, umjesto da spriječi nepravedne zahvate u odnosu vlasništva, vlast je sama sudjelovala stvarajući svoje tajkune. Dajući gotovo za badava čitave tvornice i banke. Dakle, ono što je država trebala učiniti nije učinila. Spriječila najgore oblike pljačke i ovog trenutka valja državu natjerati, vlast natjerati da spriječi oblike privatizacije koji slijede prethodni model.

Novinarka (Maja Sever): Dakle to bi vi učinili da dođete na vlast?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikšića): To bi smo mi učinili. Upozorili upravo na te puzajuće oblike otuđivanja, rekao bih društvenog bogatstva. Rasprodaje nacionalnog bogatstva i unutar samog sustava što se događa u tom pogledu.

Novinarka (Maja Sever): Što bi ste učinili s porezima?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikšića): Porezi. Pogledajte sasvim načelno. Imate dvije vrste porezne politike. Ili je porezna politika u funkciji pribavljanja sredstava za onu "vreću bez dna" koja se zove državni proračun ili je u funkciji razvojne politike. U nas je nažalost porezna politika upravo ono prvo. U funkciji pribavljanja sredstava za državni proračun kojem naravno nikad nema dovoljno sredstava za sve one izdatke koje si je država pripisala. Međutim ono što bi valjalo učiniti i ono što bi smo mi inicirali jest staviti poreznu politiku u funkciju društvenoga., ponajprije privrednog razvitka, implikacija čega jesu onda izdiferencirane porezne stope. Na taj način da za one dijelove privrede koje bi smo prosudili da će biti lokomotive koje bi vukle privrednu kompoziciju, olakšali njima, olabavili, poreznu omču oko vrata, pustili da diše i da povuče ostale. Dakle poreznu politiku u funkciji razvoja, to bi smo učinili.

Novinarka (Maja Sever): Gospodine Grbačiću vi ste dobro pripremljeni, znate mnoge podatke. Vjerojatno i znate koliko je neriješenih slučajeva u pravosuđu ili to baš nitko ne zna, uglavnom mnogo. Teško je stanje u pravosuđu. Na koji bi se način ljudi s vaše liste ukoliko dođete na vlast Zlatko Grbačić (Neovisna lista Borisa Mikšića): Prvo pravilo to je funkcioniranje pravne države. Danas su dodijeljena rješenja. Tvrde da imamo pravnu državu, međutim mnogi objektivni, kritičari i pametni ljudi kažu da pravna država kod nas ne funkcionira, a formula pravne države se sastoji u samo jednoj dosljednoj primjeni zakona. Mi smo imali kvalitetne zakone. Uzet ću za paralelu, a vjerojatno će vas to i začuditi to je službeni podatak. Republika Austrija ima 8,2 milijuna stanovnika. Ta ista republika ima 1750 sudaca i 12 tisuća neriješenih predmeta, odnosno predmeti koji su u tijeku rješavanja. Republika Hrvatska skoro na pola manja 4,4 milijuna stanovnika, 1880 sudaca plus zahtjev za nova 303 sudca i milijun i 200 tisuća neriješenih predmeta. Ali kroz sve te silne zakone je došla nova grupa zakona, pa je došla nova grupa amandmana dakle stvorio se zapravo jedan košmar koji danas doprinosi da imamo toliko sudova i pitanje je da li svi sporovi trebaju biti predmeti rješavanja na sudovima.

Novinarka (Maja Sever): Što bi vi učinili?

Zlatko Grbačić (Neovisna lista Borisa Mikšića): Što bi učinio? Pazite zakoni ne vrijede samo za građane RH, nego zakoni vrijede isto tako za sudstvo. Kontrola ako u zdravstvu imamo kontrolu našega rada treba isto tako kontrola biti kroz sudstvo. Imamo kvalitetne suce, imamo mladih, srednjih, starijih generacija. Vidjeti gdje je u svemu tome problem da se to počne konačno rješavati. Mi to možemo riješiti, što kažem i sudstvo je podložno isto tako zakonima RH.

Novinarka (Maja Sever): Koliko mislite da tu ima prste korupcija? Hrvatska je po mnogim istraživanjima, mišljenja građana, ali i po službenim istraživanjima visoko na ljestvici korumpiranih zemalja?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikšića): Država Hrvatska nažalost nije u lijepom svijetlu u svjetskom prostoru zbog toga. Smatra se da je iznimno visoko korumpirana. Kad kažem država mislim na sve oblike korupcije. Kako to suzbiti? Svakako ne na način koji se spominjao prije nekoliko godina. Citiram: "Bilo je predloženo da se svima koji su u blizini društveno vrijednih dobara ili funkcija dadu toliko velike plaće da će biti veće od onoga što mogu ukrasti". Dakle glupi prijedlog za suzbijanje korupcije doista je teško domisliti. A konzekvenca je krajnje amoralna, to će reći da privatnu amoralnost, privatni nemoral, dakle u korupciji to treba spriječiti javnim nemoralom. Upravo tragom toga htio bih reći što valja činiti. Država štiti opće dobro i to je njena primarna funkcija. Korupcijom je ugroženo opće dobro. Država je dužna štititi opće dobro i društvene vrijednosti. Dakle država je dužna suzbijati korupciju i to svim sredstvima kojim može, dakle represivnim i bilo kojim drugim koje država ima na raspolaganju. Ali htio bi spomenuti jedan poseban problem, javno raspoloženje. U nas su građani zauzeli jedno stajalište koje mi se čini lošim. Naime da je korupcija nešto poput prirodne pojave. Nepromjenjiva, ne možeš ništa, prilagodi se postojećem stanju stvari i takvim trendovima jer se ništa ne može učiniti. Moj zaključak je ovaj. Valja u javnosti zapravo razvijati svijest o tome da je korupcija zajednički problem i da ga čak niti državna represija sama sobom ne može riješiti, nego jedino u nekakvoj kombinaciji državnih mjera i javnoga pritiska da se suzbiju očigledni oblici korupcije.

Novinarka (Maja Sever): Dakle probuditi svijest ljudi o tome da je to problem koji treba zajedno rješavati.?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikšića): Da to bude javna tema, da se o korupciji raspravlja kao javnom problemu

Novinarka (Maja Sever): Gospođa Dobranović je predsjednica Saveza udruge invalida Postaviti ću vama pitanje o umirovljenicima neću vam postaviti pitanje o invalidima. Vjerujemo da ćemo doći do toga, samo sam htjela upoznati gledatelje sa vašom funkcijom. Vi ćete malo više govoriti o socijalno osjetljivim temama. Gospoda su govorili o gospodarstvu o poreznoj politici. Recite vi što vaši ljudi, što vaša lista nudi umirovljenicima?

Mirjana Dobranović (Neovisna lista Borisa Mikšića): Pa ovako, milijun umirovljenika zaista je velik broj ljudi u našoj zemlji. Isto tako veliki je broj ljudi koji izražavaju nekakvo nezadovoljstvo. Mirovine su male i čitavo vrijeme imate osjećaj da su umirovljenici zanemareni da o njima nitko ne vodi brigu. Međutim moramo biti svjesni da jedino povećanjem gospodarske moći može se umirovljenicima skočiti u pomoć i učiniti nešto za njih. Do tada vrlo je teško imati iluzije da će nekakva povećanja sama od sebe doći i zato mi se čini važnim biti upravo uz gospodina Mikšića koji čitavo vrijeme govori o radu, zapošljavanju, o povećanju gospodarske moći . Kada sve to riješimo onda ćemo vrlo jednostavno i lako rješavati ova pitanja

Dubravka Bjegović (Neovisna lista Borisa Mikšića): Možda bi se na ovo vaše nadovezala sa jednom konstatacijom da u Hrvatskoj imamo nazovimo to tako dvije kategorije umirovljenika sa mog osobnog gledišta. Ono je sljedeće : da određeni broj umirovljenika je starosne dobi 65 i više godina i to smatram da je normalno umirovljenje. No međutim cijeli niz ljudi otišao je u mirovinu ne bi sada željela elaborirati zašto ali iz opravdanih i iz nekih inih razloga. Upravo ta kategorija pedeset godišnjaka recimo pa nadalje koja čak i danas odlazi u mirovinu ako se želi neko poduzeće da tako kažemo rasformirati, privatizirati i tome slično. O tom broju ljudi mislim da se mora država pobrinuti.

Novinarka (Maja Sever): Na koji način?

Dubravka Bjegović (Neovisna lista Borisa Mikšića): Svojim poticajnim mjerama, svojim programima dakle država je ta koja mora ako pojedinac, a to više nije pojedinac nego veliki broj pojedinaca koji znači opterećuju državni proračun njima se mora pomoći na način da nađu nešto novo, dakle to su još uvijek radno sposobni ljudi koji jednostavno trebaju ideje ako ih nemaju sami, kako načiniti neko dobro dakle pružite im ideje za rad i mislim da je to funkcija države.

Zlatko Grbačić (Neovisna lista Borisa Mikšića): Samo naše drage dame da nadopunim, 0,94 Hrvat, znači ni jedan cijeli radi za umirovljenika to je podatak za prošlu godinu a za ovu godinu mislim čak da je ispod 0,9, molim to nisu svjetski kriteriji. Znate koji su svjetski kriteriji 4 :1 2:1 to je već jako loše 54 g je prosjek penzionera u Hrvatskoj što je najniži prosjek penzionera u cijelom svijetu.

Novinarka (Maja Sever): Ja ću vas ipak pitati kao predsjednicu Udruge što bi učinili za invalide ukoliko dođete na vlast?

Mirjana Dobranović (Neovisna lista Borisa Mikšića): Hvala Vam puno to je meni najdraže pitanje . Dakle zaista osobe sa invaliditetom kao jedna manjinska grupa sada govorim o njima, jer zaista jesu manjina. Oni se često puta osjećaju kao građani drugog reda. Zašto? Zato što nemaju pristupačnost javnim objektima, stambenim objektima, stambenim zgradama, školama, bolnicama, vrtićima, zdravstvenim institucijama, centrima za socijalnu skrb. Dakle to je nešto što njih čini građanima drugog reda i to se u Hrvatskoj može izbjeći . Imamo pozitivne propise, naročito sada donošenjem zakona o gradnji neke stvari će se u Hrvatskoj mijenjati i ja vjerujem da dolazi bolji dani i u Hrvatskoj za osobe sa invaliditetom .

Novinarka (Maja Sever): Kada smo već kod tema za određene skupine građana Hrvatske Recite mi što će te vi učiniti po pitanju jedne velike skupine a to su hrvatski branitelji ?

Mirjana Dobranović (Neovisna lista Borisa Mikšića): Hrvatski branitelj zaslužuju našu zaista veliku i dužnu pažnju i poštovanje. Međutim ono što mi se čini meni osobno najveća greška prema braniteljima je učinjena upravo na ovu temu prije što smo razgovarali, a to je da su oni umirovljeni . Veliki broj njih je u mirovini, ali istodobno veliki je broj onih koji nisu došli do nikakvog zapošljavanja do nikakvog radnog mjesta i oni su zbog toga nezadovoljni. Najvažnije i najveći dug ćemo vratiti našim braniteljima na način da im vratimo ljudsko dostojanstvo kroz rad i zapošljavanje, to je najvrednije i u tom smislu treba najviše raditi na tom planu sa njima. To su mladi ljudi. Evo govorili smo i o umirovljenicima do 50 g.. Mladi ljudi čija životna filozofija mora biti rad, uključivanje i osjećaj dostojanstva.

Novinarka (Maja Sever): Po vašem mišljenju koliko bi ljudi trebalo ostati još u Hrvatskoj vojsci ? Jeste li za ukidanje vojnog roka? Za kakvu reformu? Jeste li za reformu?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikšića): Profesionalizacija vojske je europski trend i sasvim sigurno čvrsto opredjeljenje hrvatskih mladića, a ja mislim da bi o tome trebalo dobro razmisliti. Već nekoliko godina sudjelujemo u međunarodnim raspravama o profesionalizaciji vojske od Belgije do Njemačke. Jedno upozorenje, nijedna zemlja nije prehitro kročila u tako krupan zahvat. Drugo, zemlje primjerice poput Belgije koji imaju potpunu profesionalnu vojsku upozoravaju na čitav niz problema sa tim vojnicima . Vi znate da je vijek tih vojnika vrlo kratak da ti vrlo mladi ljudi izlaze iz vojske nesposobni za uključivanje u civilni privredni život. Da je čitav niz socijalnih, psiholoških i inih problema s tim povezano. Drugo, Njemačka se još uvijek grčevito i snažno bori protiv profesionalizacije vojske zadržava jedan oblik miješane profesionalne ročne vojske. Što to nama govori . Ja jesam za profesionalizaciju vojske ali i za nešto što u nas treba ozbiljno porazgovarati. Profesionalnu vojsku koja će imati svoj "background " u sustavu mobilizacije predviđene za potrebe nacionalne obrane i dobru pričuvu. Bez pričuve nema obrane. Uz još jednu napomenu Hrvatska nije na prostoru koje je mirno niti je moguće predvidjeti mir dugo vremena.. Ovaj jugoistok Evrope je nemiran ima kriznih točaka koji nisu doduše izravno na Hrvatskoj državnoj granicama ali su vrlo blizu. Dakle potrebe nacionalne obrane zahtijevaju dosta snažnu obranu, jezgro koje može biti profesionalna vojska ali tu mora biti jedan širi sustav nacionalne sigurnosti i obrane .I mi bi smo se upravo za tu promišljenu politiku postupne profesionalizacije založili. Odbacujući diletantske pristupe koje smo prigode imali slušati od jednog ranijeg ministra obrane koji je najavio za dva mjeseca potpunu profesionalizaciju . Očigledno baš puno ne zna o tome što je vojska i koji se problemi pojavljuju sa tom profesionalizacijom.

Novinarka (Maja Sever): Gospodine Grbačić vi ste dr. medicine, kirurg. Imam opet jedno pitanje za vas ponovo brojke. Za početak svaka peta kuna ide za zdravstvo.

Zlatko Grbačić (Neovisna lista Borisa Mikšića): Odlično vi ćete početi sa pet a ja ću to pojačati. Oko 400$ po glavi stanovnika ulaže se u hrvatsko zdravstvo. Susjedna Slovenija 1500$, Europa koja nam je ovdje toliko blizu na sat vožnje automobilom 5-7 tisuća $. Od nas zahtjeva da dajemo usluge koje će biti na nivou europskog zdravstva što je interesantno mi to i dajemo . Hrvatsko zdravstvo je stvarno hijerarhijski ustrojeno to je pokazano u domovinskom ratu. Ne znam koje se tako dobro pokazalo kao što smo mi. Mi smo u roku 24sata bili spremni bili preći iz mirnodopskog u ratno stanje. Danas doživljavamo sankcije, mi smo ljudi koji radimo, koji znamo gdje je ljudski život, gdje je zdravlje i briga međutim to se ne poštiva od onih mjerodavnih Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Naime kuća kada se gradi, gradi se od temelja, temelj u zdravstvu je primarna zdravstvena zaštita išlo se na formiranje obiteljskog liječnika koji bi se brinuo o kompletnoj obitelji dobili smo jednu takvu situaciju da je jedan član kod jednog doktora ovaj kod drugog doktora, nije se ništa napravilo. Pacijenti su tokom noći nepokriveni i preko vikenda, blagdana isto tako apsolutno nepokriveni u tom dijelu. Liječnici isto tako to trpe u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jer su niske vrijednosti koje oni dobivaju za plaćanje pacijenata, prisiljeni su da se prekapacitiraju sa pacijentima i tada pada njihov nivo usluga prebacuju se na sekundarno to su naše županijske gradske bolnice koje rade u uvjetima kako rade. Nekada smo imali kontrolu odljeva pacijenata.

Novinarka (Maja Sever): Sada je 11 sati i 35 min još imamo 10 minuta i pola pitanja nismo prošli. Morate se skratiti ali i ne morate, možemo stati na 16. pitanju ali mi probajte ukratko jednostavno na pitanje odgovoriti što kraće. Evo završite vi pitanje zdravstva pa onda idemo dalje sa temom jer stvarno imamo malo vremena.

Zlatko Grbačić (Neovisna lista Borisa Mikšića): Dakle imamo rješenje kako da hrvatsko zdravstvo napravimo konkurentnim europskom zdravstvu. Mi se uklapamo od nove godine već u tom obliku specijalizacije.

Novinarka (Maja Sever): Gospodine Jantol, povezati ću pitanja da malo brže krenemo međunarodni položaj Hrvatske, ulazak u EU i vezano sa tim suradnja sa Hagom Kakav je stav vaše liste ? Hoće li na koji način kojim tempom Hrvatska u EU? Što treba učiniti ? Vaš odnos prema sudu u Hagu?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikšića): Vrlo kratko kada će Hrvatska ući u EU nitko ne zna, pa ne znamo ni mi. Mogu kazati da procjenjujemo da je teško povjerovati da će Hrvatska ući 2008.godine. Osobno ne vjerujem i to iz dva razloga. Prvo zato što odluka o tome hoće li se Hrvatska primiti u tu Europsku zajednicu država i naroda jest politička odluka., a europske asocijacije imaju svoje kriterije .Znamo ih, nemamo vremena o njima razgovarati, ipak su više-manje proizvoljni imaju svoje kriterije Koliko znam ovoga trenutka nisu spremni za donijeti takvu odluku. Drugo po mom sudu čak i važnije govorimo sasvim otvoreno Hrvatska nije spremna za EU. Ući u europsku asocijaciju takvoga tipa u nas se označava kao jedan oblik političkog priznanja ili pak način korištenja prava koje bi država koristila iz te asocijacije. Međutim rijetko se govori o obavezama, o dužnostima o pravilima koja se moraju poštovati od proizvodnje pojedinih vrsta višnje pa do pravila koje se primjenjuju organizaciji državnih službi. Ukratko u nas se previše zapravo govori o tome kao da nam neposredno predstoji ulazak u EU, a pripreme nisu izvršene.

Novinarka (Maja Sever): Suradnja sa Hagom?

Tomo Jantol (Neovisna lista Borisa Mikšića): Haški sud je organ Ujedinjenih naroda mi smo članica ujedinjenih naroda, što više Hrvatska je donijela zakon o suradnji sa Haškim sudom i iz toga proizlazi jasna obaveza. Mi moramo djelovati prema zahtjevima Haškog suda i to onakvim kako ih oni nama dostavljaju. Nažalost tome je tako.

Novinarka (Maja Sever): Znači suradnja apsolutno da. Pitati ću gospođu Bjegović zapravo još niste ni na jedno pitanje odgovorili. Vi ste dekanica fakulteta u Zagrebu, gospođo Dubravka Bjegović recite mi to je sada vaša struka koliko i kada ulagati u znanost. Koji su vaši projekti?

Dubravka Bjegović (Neovisna lista Borisa Mikšića): Projekti su znani. To je poboljšati ulaganje u znanost. Naime, Hrvatska je predzadnja u Europi po ulaganju u znanost. Malo, to je premalo, dakle 0,5% ako se mi svojim zalaganjem popnemo da tako kažem iznad 1% mi ćemo za početak biti zadovoljni. Dakle treba ulagati više, Hrvatska ima sjajnih znanstvenika, Hrvatska ima sjajnih ljudi koji su se uklopili u svjetske razmjere koji djeluju po cijelom svijetu, no međutim moram reći imamo kvalitetu a ne kvantitetu. Hrvatska ima 7% visokoobrazovanog kadra ako spomenemo jednu Finsku koju je spomenuo gospodin Mikšić ona je na 40%.Ono čemu trebamo težiti . Finska je zemlja koja je veoma slična Hrvatskoj, populacija je oko 5 milijuna dakle oni imaju 28 Sveučilišta i 35 Veleučilišta Ja mislim da brojke govore veoma ilustrativno. Mi moramo svoju naciju obrazovati što nam je više moguće, a to se ne može bez ulaganja. Dakle više ulaganja u znanost.

Novinarka (Maja Sever): Koliko ćete ulagati u ekologiju?

Dubravka Bjegović (Neovisna lista Borisa Mikšića):Mogu ja reći ako može, možda da uvedem gospodina Mikšića, ali nešto moram reći po tom pitanju zato što mislim da je upravo on taj koji može tu doprinijeti. Na primjeru njegove firme koja je sjajno organizirana, koja funkcionira u državi koja ima veoma stroge ekološke zakone . Ja sam se osobno uvjerila kako se vrlo jednostavno zakoni poštuju. To je gledajući prirodu znate. Recimo tvornica gospodina Mikšića ispušta svoje otpadne vode u jedno jezero koje je neposredno do tvornice i ja sam vidjela kako se na ispusnoj kanalizaciji lijepo prčka dabar .Dakle u tom istom jezeru žive ribe koje lijepo golim okom vidite kako plivaju. Dakle priroda je kontrolirala upravo tu ekologiju i to moramo i mi učiniti. Znate u našim vodotocima da nam plivaju ribe to će biti lijepi pokazatelj kako štitimo taj okoliš, a osim toga gospodin Mikšić ima svojih patenata u području ekologije.

Boris Mikšić (Neovisna lista Borisa Mikšića): To vam je jedan primjer kako se od ekologije može napraviti jedan dobar biznis. Ovo vam je jedna plastična, obična vrećica kao svaka druga. Međutim plastika je napravljena iz brašna dakle iz poljoprivrednih proizvoda . Umjesto da kupujemo skupu naftu iz uvoza mi možemo takvu plastiku proizvoditi na našim njivama. Ta plastika se potpuno razgradi kada je jedanput pod zemljom u vremenu od šest tjedana potpuno nestane i nema ništa više što bi moglo zagađivati . To bi bila jedna tehnologija koju bi mi mogli razviti i proizvodnju u Hrvatskoj jer to je ogromna mogućnost . Gledajte ne samo da je ekologija problem što se tiče proizvodnje tvornica i tako dalje ona se može okrenuti u dobar profitabilni biznis, u tome je poanta.

Novinarka (Maja Sever): Dakle vi već imate konkretne i oživotvorene projekte o zaštiti okoliša to je dobro. Pošto imamo još par minuta Ja bi prepustila gospođama za početak da kažu malo o ljudskim pravima, pravima manjina i položaju žena Meni je drago da su dvije gošće po prvi puta od kada ja vodim emisije s nama u studiju. Stvarno mi je to drago, moram priznati. Recite što kraće o tim temama kako bi nositelju liste ostavili završnu riječ.

Dubravka Bjegović (Neovisna lista Borisa Mikšića): Ja bi napomenula da je na listi Borisa Mikšića 43% žena. Dakle on je već na svojoj listi iskazao kakvo je njegovo mišljenje obzirom na položaj žena, a iz svog osobnog iskustva tijekom godina rada koje dosta plodno moram reći da su žene izvrsni radnici, da su one osim što su odgovorne kao majke da im je priroda dala da su jako odgovorne na poslu. Mislim da moramo žensku populaciju učiniti dakle odgovornom ali je postaviti i na mjesta koja bi joj pripadala u većoj mjeri nego što je to dosada.

Mirjana Dobranović (Neovisna lista Borisa Mikšića): Položaj žena u hrvatskoj ovisi o ženama samima. One su te koje će se izboriti za svoja prava, za svoje dostojanstvo, za svoj ugled i naša je preporuka ženama borite se za svoja prava.

Novinarka (Maja Sever): Gospodine Mikšiću na kraju obećanje biračima…

Boris Mikšić (Neovisna lista Borisa Mikšića): Vizija za Hrvatsku. Vizionari su ljudi koji imaju taj prirodni dar da vide preko horizonta. Primjer jednog čovjeka koji je otišao u daleki svijet, Nikola Tesla, naš čovjek, vizionar, ogromni rezultat za tehnologiju, takve ljude trebamo zadržati u Hrvatskoj, a ne dozvoliti da otiđu u tuđinu. Oni svoju viziju ostvare u našoj domovini. Pogledajte si primjer, General Electric koji je postao radom Nikole Tesle. Takve kompanije nam trebaju u Hrvatskoj. Da se vratimo na početnu temu kada ekonomija diše, društvo cvijeta, to je osnovna tema kampanje i ukoliko dođe do toga da nas narod izabere za saborsko mjesto ja se unaprijed odričem saborske plaće, saborske mirovine i svih onih beneficija koje to mjesto donosi i dajem ih u dobrotvorne svrhe. To je moje obećanje i na kraju bi htio reći dajte nam vaš dobar glas, to je tema naše kampanje.

Novinarka (Maja Sever): Hvala vam, ja ću vam zapamtiti ovo zadnje obećanje odricanje plaće i beneficija i hvala lijepa što ste bili kod nas na Prisavlju. Hvala što ste sudjelovali u programu vjerujem da su vas glasači čuli i želim vam puno sreće 23.studenog.




   
dan     sat     min     sek
 
 
 
 
 
 
Plaćeno vlastitim sredstvima Borisa Mikšića